Vodiči korak po korak
Afrička svinjska kuga - Prijetnja svinjogojstvu
Afrička svinjska kuga (ASK) trenutno je bez presedana i glavno pitanje zdravlja životinja s kojim se svijet ikada suočio. Sprječavanje, kontrola i iskorjenjivanje ASK pitanje je visokog prioriteta za Europsku uniju (EU) jer predstavlja ozbiljan rizik za važan sektor svinjogojstva, populaciju divljih svinja i okoliš. Afrička svinjska kuga najveća je prijetnja svinjogojstvu Republike Hrvatske te populaciji divljih i domaćih svinja.
AKS promotivni letak za putnike i turiste
ASK promotivni letak prijevoznici i osoblje na granici na granici (pdf)
ASK promotivni letak za lovce (pdf)
ASK promotivni letak biosigurnost (pdf)
Zaštita životinja u vrijeme usmrćivanja
Pravilnikom o zaštiti životinja u vrijeme usmrćivanja (NN, 83/11) određuju se pravila za usmrćivanje životinja koje se uzgajaju ili drže radi proizvodnje hrane, vune, kože, krzna ili ostalih proizvoda kao i u svrhu depopulacije i s usmrćivanjem povezanih postupaka.
Ovim se Pravilnikom uspostavljaju nova pravila kao što je razvoj standardnih operativnih postupaka, osposobljenost osoblja, donose se pravila za omamljivanje i korištenje opreme za omamljivanje, traži se udovoljavanje tehničkim pravilima vezano za izgradnju, konstrukciju i opremanje klaonice, imenuje se osoba odgovorna za dobrobit životinja u vrijeme usmrćivanja.
Uvjeti pod kojima se usmrćuju životinje držane u svrhu proizvodnje imaju izravan ili neizravan učinak na tržište hranom, hranom za životinje ili ostalim proizvodima te na sposobnost tržišnog natjecanja te se iz toga razloga određuju jednaka pravila za sve subjekte u poslovanju i to subjekte u poslovanju s hranom, farme, sabirne centre i sajmove, odmorišta i valionice.
Pravilnik se primjenjuje na klanje životinja u klaonicama ili na farmama kao i pri usmrćivanju životinja u svrhu kontrole bolesti.
Međutim, opsegom Pravilnika o zaštiti životinja u vrijeme usmrćivanja ne treba biti obuhvaćeno klanje:
tradicionalno uzgajanih životinja poput konja, magaraca, goveda, ovaca, koza ili svinja koje se drže i u druge svrhe poput, primjerice, kućnih ljubimaca, životinja za sajmove, radnih životinja ili u sportske svrhe (osim ako njihovo usmrćivanje dovodi do proizvodnje hrane ili ostalih prehrambenih proizvoda)
divljih ili napuštenih životinja u svrhu kontrole populacije i
gmazova i vodozemaca, jer to nisu životinje koje se uobičajeno uzgajaju u svrhu proizvodnje na području Republike Hrvatske.
Zaštita životinja u vrijeme usmrćivanja (pdf)
Vezikularna bolest svinja
Vezikularna eneterovirusna bolest svinja (VBS) je virusna zarazna bolest domaćih i divljih svinja. Uzročnik je RNK virus roda Enterovirus, porodica Picornaviridae.
Vezikularna bolest svinja (pdf)
Sustavi držanja kokoši nesilica
Životinje se mogu držati samo ako se može udovoljiti njihovim biološkim potrebama na način da se ne ometaju njihove fiziološke funkcije i ponašanje.
Sustavi držanja kokoši nesilica (pdf)
Skrb za psa
Pas je čovjekov najbolji prijatelj. Pas ponekad može biti izvor zaraznih bolesti zajedničkih psu i čovjeku (zoonoze), a kao najvažniju i najopasniju treba istaknuti bjesnoću.
Briga o psu je važna. Posjednik se treba ponašati odgovorno prema svojem psu i ne smije ga zanemarivati s obzirom na njegovo zdravlje, smještaj, ishranu i njegu te ga ne smije napustiti.
Oralna vakcinacija lisica u Republici Hrvatskoj
Dana 04. lipnja 2011. godine završena je provedba proljetne kampanje oralne vakcinacije lisica na području Hrvatske!
Osnove biosigurnosti na farmi
Biosigurnost obuhvaća provedbu mjera kojima se sprječava unos uzročnika zaraznih bolesti u uzgoj životinja odnosno širenje uzročnika bolesti među životinjama i stadima. Za biosigurnost je odgovoran proizvođač odnosno posjednik životinja.
Osnove biosigurnosti na farmi (pdf)
Klasična svinjska kuga - sprječavanje širenja bolesti
Klasična svinjska kuga (KSK) je naročito opasna virusna zarazna bolest domaćih i divljih svinja. KSK uzrokuje značajne ekonomske štete za sve subjekte u lancu proizvodnje svinja, (posjednike svinja, mesnu industriju) te za državu.
Klasična svinjska kuga / sprječavanje širenja bolesti (pdf)
Biosigurnost na gospodarstvima koja drže svinje
Posjednici svinja dužni su radi sprječavanja unošenja i širenja virusa klasične svinjske kuge (KSK) na svojim gospodarstvima redovito provoditi preventivne biosigurnosne mjere.
Biosigurnost na gospodarstvima koja drže svinje (pdf)
Kako osigurati propisane higijenske standarde sirovog mlijeka "OD PAŠE DO ČAŠE"
U Republici Hrvatskoj proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda ima svoju tradicionalnu vrijednost, čemu osobito pridonosi raznolikost geografskih obilježja koja je uvjetovala i raznolikost receptura i vrsta proizvoda. Za bolju kvalitetu proizvoda potrebno je osigurati i kvalitetno mlijeko. trenutno se u našoj zemlji proizvodi oko 80 % mlijeka koje udovoljava propisanim uvjetima i koje predstavlja temelj za sigurnost potrošača i za proizvodnju kvalitetnih mliječnih proizvoda. Kako bi se osiguralo da i preostalih 20-tak % proizvedenog mlijeka dostigne zadane standarde potrebno je zajedničkim aktivnostima poduzeti sve kako bi se postiglo ispunjavanje propisanih zahtjeva. Ovaj letak Vam može pomoći u pojašnjenju što i na koji način činiti.
Kako osigurati propisane higijenske standarde sirovog mlijeka (pdf)
Goveđa spongiformna encefalopatija (GSE)
GSE je progresivna, smrtonosna bolest živčanog sustava goveda iz skupine bolesti poznate kao transmisivne spongiformne encefalopatije (TSE). U tu skupinu spada i grebež ovaca (scrapie), spongiformna encefalopatija jelena, transmisivna encefalopatija nerčeva, te Creutzfeldt-Jakobsova bolest u ljudi.
Stado goveda službeno slobodno od tuberkuloze
Tuberkuloza je kontagiozna, kronična zarazna bolest različitih vrsta domaćih, divljih životinja i čovjeka. Uzročnik bolesti je bakterija iz roda Mycobacterium.
Bolest ima najveće gospodarsko značenje u goveda. Tuberkuloza je prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije najučestalija zoonoza (bolest od koje obolijevaju životinje i ljudi).
Stado goveda službeno slobodno od tuberkuloze (pdf)
Uvjeti za unos osobnih pošiljaka proizvoda životinjskog podrijetla
U Narodnim novinama broj. 56/09 od 13. svibnja 2009. godine objavljen je Pravilnik o uvjetima unošenja osobnih pošiljaka proizvoda životinjskog podrijetla, pravilnik je stupio na snagu 21. svibnja 2009. godine. Europska unija (EU) je donijela Uredbu (EZ) broj 206/2009 koja se također primjenjuje od 01. svibnja 2009. godine, a kojom su dozvolili unos manjih količina pošiljaka mesa i mlijeka i njihovih proizvoda (do 10 kg) iz RH u EU, s Uredbom je usklađen i gore navedeni Pravilnik.
Uvjeti za unos osobnih pošiljaka proizvoda životinjskog podrijetla (pdf)